trip.hr

New York - povijest

Na južnom kraju otoka Manhattan osnovala je 1615. Nizozemska istočnoindijska kompanija svoju kolonijalnu postaju. Trgovina krznima s Indijancima pokazala se iznimno unosnom pa je 1621. utemeljena Nizozemska zapadnoindijska kompanija. Godine 1625. ovdje se naselilo tridesetak valonskih obitelji, a naselje je dobilo ime Novi Amsterdam i postalo glavni grad kolonije Nove Nizozemske.

Godine 1647. Nizozemska zapadnoindijska kompanija odlučila je u koloniji uspostaviti red i povjerila taj zadatak Peteru Minuitu. Tijekom njegova sedamnaestogodišnjeg mandata na mjestu guvernera izgrađena je prva bolnica, zatvor i škola. Za zaštitu kolonije izgrađen je na njenom južnom rubu obrambeni zid koji je kasnije porušen, ali je ostavio trag u imenu ulice koja danas prolazi tim mjestom – Wall Street. Godine 1664. grad je osvojila Engleska i u čast kraljevog brata, vojvode od Yorka, preimenovala ga u New York.

Godine 1776. tijekom Američkog rata za neovisnost, u gradu se kratko vrijeme nalazio stožer Georgea Washingtona. Nešto kasnije zauzeli su ga Britanci, pod čijom je vlašću bio sve do 1783. i britanskog priznanja američke neovisnosti. Od 1788. do 1790. New York je bio glavni grad SAD-a, a George Washington je ovdje 1789. prisegnuo kao prvi predsjednik. U gospodarski teškom poslijeratnom razdoblju utemeljena je 1792. Newyorška burza.

Početkom 19. stoljeća grad sve brže raste, tako da 1811. gradski urbanisti odlučuju cijeli otok Manhattan, koji je tada bio izgrađen samo na svom južnom kraju, prekriti pravokutnom mrežom ulica. Jedina je iznimka bio i ostao čuveni Broadway.

Prekretnica u povijesti grada bila je izgradnja kanala Erie godine 1825. Njime je New York povezan sa sjevernoameričkim Velikim jezerima, a time i sa Srednjim zapadom i preko noći pretvorio se u najveću luku američke istočne obale. Sredinom 19. stoljeća započelo se s planiranjem velikog gradskog parka, nazvanog Central Park. Radovi su započeli 1858. i uglavnom završeni do 1866.

U drugoj polovici 19. stoljeća stalno raste i broj useljenika, Iraca, Talijana, Nijemaca, Hrvata i drugih koji dolaze u nadi za boljim životom. Međutim, većina ih puno godina ostaje u sirotinjskim četvrtima poput Five Pointsa ili Boweryja. Razmirice među doseljenicima povremeno prerastaju u nasilne sukobe, primjerice u pobuni oko novačenja, najgorim nemirima u povijesti grada.

Snažan rast uvjetovao je i promjene u upravljanju gradom: godine 1898. pet se četvrti (five boroughs) – Manhattan, Brooklyn, Richmond (Staten Island), Queens i Bronx – dogovorno ujedinjuju u Veliki New York. Bronx je djelomice pripadao gradskom području New Yorka već od 1874., a Brooklyn je do ujedinjenja bio jedan od najvećih gradova u SAD-u. Ovih pet četvrti imaju i danas određeni stupanj samouprave, a njihovi stanovnici osjećaju pripadnost svom dijelu grada, često povezanu s etničkim podrijetlom.

U prvoj polovici 20. stoljeća grad je postao svjetsko industrijsko i trgovačko središte. Veliki burzovni bum tijekom “ludih dvadesetih” naglo je završio krahom burze na “crni utorak”, 24. listopada 1929. Gospodarska kriza tridesetih godina teško je pogodila New York, a nesposobna i korumpirana gradska uprava pod vodstvom gradonačelnika Jimmyja Walkera nije se, unatoč velikom zaduživanju, mogla nositi s problemima. Stopa nezaposlenosti prešla je 25 posto, a ljudi su gubili ne samo radna mjesta nego i stanove pa su širom grada iznikla naselja straćara. Prekretnica je bio izbor gradonačelnika Fiorella LaGuardije koji je pokrenuo programe pomoći i javnih radova. U ovom su razdoblju izgrađeni i neki od poznatih newyorških nebodera, npr. Empire State Building i Chrysler Building.

Poslije drugog svjetskog rata i kratkog razdoblja optimizma stvari su ubrzo opet krenule nizbrdo. Pripadnici srednje klase iseljavali su se u predgrađa, a i industrija je napuštala grad. Tijekom 1960-ih New York su, kao i mnoge druge američke gradove, potresali rasni nemiri. U sedamdesetima je došlo do eksplozije kriminala, a 1975. je zbog loše fiskalne politike grad morao proglasiti stečaj (Bankrot New Yorka). Gradonačelnik Edward I. Koch uspio je za vrijeme svog mandata (1978. – 1989) sanirati gradske financije. Wall Street je tijekom gospodarskog uzleta u osamdesetima povratio vodeću ulogu u financijskom svijetu. Novi newyorški gradonačelnik Rudolph Giuliani je 1990-ih politikom nulte tolerancije i jačanja policijskih snaga uspio drastično smanjiti stopu kriminala i vratiti gradu auru poželjnog mjesta za život.

U kasno ljeto 2001. New York je doživio svoj najcrnji dan. Najviši gradski neboderi, blizanci World Trade Centera srušeni su u terorističkim napadima 11. rujna 2001. Na mjestu srušenih nebodera predviđena je izgradnja “Tornja slobode” (Freedom Tower) koji će ujediniti poslovne funkcije sa spomenikom za oko 2800 poginulih.